Intervju – Kristin Grinlo, direktorka ISB srednje škole

Kristin Grinlo je lider u obrazovanju koji inspiriše svoje kolege i učenike da prihvate izazove. Radila je u brojnim međunarodnim školama u Centralnoj Americi, Aziji i Africi. Kada je videla da je Međunarodna škola u Beogradu raspisala konkurs i motivisana dragim uspomenama na svoje srpske prijatelje iz srednje škole u Torontu, Kristin je odlučila da se javi na konkurs.

Nedavno ste preuzeli dužnost direktorke ISB srednje škole. Kakvi su vam planovi? Da li postoji neka posebna oblast u nastavnom planu i programu koju želite da razvijate?

Ako pogledamo sveukupan školski program, jasno je da naše roditelje prevashodno zanimaju školski uspesi. Dakle, unutar IB (International Baccalaureate) okvira, želimo da budemo sigurni da našim đacima  pružamo najbolja moguća akademska predavanja. Ove godine smo se svim snagama usredsredili na personalizaciji iskustava učenja kroz nastavni plan i program, tako da naši učenici mogu da prepoznaju i razviju svoje strasti. A strasti se ne moraju uvek poklapati s onim u čemu ste u školi najbolji. To je zapravo ono što volite da radite. Za učenike je najvažnije da razumeju šta je to što ih pokreće i u kom polju  leže njihove strasti. Nadamo se da mogu da pronađu neke elemente svojih strasti u različitim školskim predmetima i kursevima koje pohađaju. Svojim đacima nudimo koncepualizovani nastavni plan i program: susreću širokim okvirom ideja kako bi razumeli sadržaj, i što je najbitnije – razvili svoje veštine.

To što sveukupnim školskim planom i programom podstičete đake da otkriju svoje strasti predstavlja jedan drugačiji pristup obrazovanju. Kako se on sprovodi?

Postoji širok spektar individualnih strasti koji se mogu prepoznati u bilo kom predmetu. Naši učenici pohađaju različite predmete, što je prednost jer se susreću sa različitim nastavnim programom i iskustvima koja mogu iskoristiti za samospoznaju. Neki su izabrali veoma zanimljive i jedinstvene pristupe na časovima likovnog. Najveći broj ljudi povezuje strasti sa pozorištem i scenskim umetnostima, za koje naša škola nudi bogate sadržaje; međutim, ima mnogo učenika koji su zainteresovani za druge predmete, kao što su, na primer, tradicionalne društvene nauke ili pojedinac i društvo (geografija, istorija, politika), fizičko zdravlje i obrazovanje, dizajn. Učenici, takođe, mogu učestvovati u raznovrsnim dopunskim aktivnostima, koje mogu, a i ne moraju, biti takmičarske. Takođe, mogu učestvovati u aktivnostima koje podrazumevaju učenje kroz dobrovoljni rad i angažovanje. Sve se zapravo svodi na njihovo razumevanje sebe, samih, onakvih kakvi zaista jesu, kroz iskustva koja im se predstavljaju u učionici, a kojima se ne podučavaju u učionici i koje mogu istraživati na svoj sopstveni način. To je zapravo suština po kojoj se obrazovanje koje pružamo razlikuje od dugih.

Škola, takođe, pruža učenicima raznovrsne prilike za učenje „na otvorenom“. Već ste objavili katalog ekskurzija za sledeću godinu. Kako ovaj tip obrazovanja dodaje vrednost školskom programu?

Citirala bih Veće za obrazovanje na otvorenom Engleske: „izazovna iskustva u obrazovanju na otvorenom promovišu razvoj veština komunikacije, rešavanja problema i odlučivanja, koje se visoko vrednuju u velikom broju zanimanja. Njima se podstiču pozitivni stavovi „hoću da učestvujem“ i „ja to mogu“. Eksperimentalno učenje je prisup bez premca kada je reč o učenju sa dodatnom vrednošću. Sarađujemo sa jednom lokalnom srpskom kompanijom specijalizovanom za izvođenje ekskurzija u prirodi. Putovaćemo po celoj Srbiji: ići ćemo na Taru, Zlatibor, Zlatar i Staru planinu. Takođe se trudimo da na prvo mesto stavimo lokalnu kulturnu baštinu, uključujući i lokalitete pod zaštitom UNESCO-a. Postoji uvek određeni nivo izazova ugrađen u programe ekskurzija, jer kroz suočavanje sa izazovima i borbu deca uče više o sebi samima. Uče koje su njihove krajnje granice; kasnije to mogu primeniti u bilo kom okruženju: u školi ili u svom ličnom životu. To su dugotrajne dedobrobiti.

BelGuest
Fotografija: ISB