TOS preporučuje: aktivni odmor u Srbiji

„Smeštena na mestu susreta velike ravnice i šumovitih planina, Srbija poziva u otkrivanje: od divljih ritskih šuma na Dunavu do pitome ravnice široke kao more, od uzbudljivih kanjona do lekovitih banja i izvora, od mekih pobrđa do vrhova šibanih vetrom, od zahuktalosti urbanih centara do tišine dalekih planinskih sela”, zapisali su Milja i Ivan Vuković, autori TOS-ove publikacije „Pešačenje i biciklizam”.

U ovom dobro osmišljenom i precizno uređenom vodiču, svako ko poželi da istraži Srbiju pešačeći ili vozeći bicikl, pronaći će sve bitne podatke: težinu staze, vreme potrebno da se ona savlada, vrstu podloge, visinske razlike od početnog do krajnjeg odredišta, kao i naznake znamenitostima i gastronomskim posebnostima koje se nalaze na ruti. Prenosimo vam skraćenu redigovanu verziju ove korisne publikacije koja inspiriše na putovanje kroz lepe predele naše zemlje.

Međunarodne rute – Eurovelo 6 i 13

Eurovelo 6 spaja Atlantski okean i Crno more, a kroz Srbiju prolazi prateći tok Dunava. Ruta prati levu obalu Dunava i najpre stiže u Novi Sad, a potom vodi do Beograda. Na poslednjoj deonici, priroda i istorija ostavljaju upečatljiv utisak: prolazeći kroz Nacionalni park u Đerdapskoj klisuri, najvećoj i najdužoj klisuri Evrope, možete videti vredno kulturno nasleđe – neolitski lokalitet Lepenski vir, Trajanovu tablu i srednjovekovnu Golubačku tvrđavu. Ruta Eurovelo 13 prolazi duž zamišljene granice između nekadašnjih socijalističkih i zapadnih zemalja. U odnosu na države „iza gvozdene zavese” Srbija je, kao deo Jugoslavije, imala neutralan položaj. Trasa počinje u ravnici, a zatim se kroz brdovite predele i Đerdapsku klisuru, penje u prelepe planine. Ova ruta spaja multikulturalan sever Panonije, gradove Suboticu i Kikindu s tajanstvenim Istokom Srbije.

Staze nacionalnog parka Đerdap

Kao dodatni deo, sa ovih međunarodnih ruta može se „skrenuti” u prostranstva Nacionalnog parka Đerdap. Njegov biljni svet je prebogat i obuhvata čitav niz reliktnih i zaštićenih vrsta. Ovde su nastanjeni i veliki predatori: mrki medved, balkanski ris, vuk, šakal, kao i raznovrsne ptica. Postoje četiri preporučene rute koje vode do vidikovaca Ploče, Kovilovo i Mali Štrbac, kao i edukativna staza „Zlatno jezero”. Na samom ulazu u Đerdap nalazi se i Labudovo okno – najveće zimovalište vodenih ptica u Evropi i stoga privlačna destinacija za ljubitelje posmatranje ptica.

Beograd i okolina

Na ušću Save u Dunav, na granici Istoka i Zapada, srpska prestonica ima mnoštvo istorijskih slojeva i uzbudljivih urbanih sadržaja. Beograd je i grad biciklista sa šezdesetak kilometara posebno projektovanih staza. Od velikog broja mogućih ruta izdvojene su dve: jedna vodi kroz Košutnjak – najšumovitiji deo Beograda, a tu je i obližnja planina Avala gde ćete videti Spomenik neznanom junaku i TV toranj s čijeg vidikovca „puca pogled” na sve četiri strane Srbije. U blizini Beograda nalazi se Aranđelovac sa planinom Bukuljom. Staza vodi od centra grada ka vrhu planine gde je podignuta osmatračnice s koje se pruža panoramski pogled na čitavu oblast Šumadije.

Panonske staze i Fruška gora

Srem, Banat i Bačka su oblasti koji sačinjavaju Vojvodinu. Na severu Bačke je Subotica – grad prepoznatljiv po secesijskoj arhitekturi. Preporučena staza vodi kroz Subotičku peščaru koja je i zanimljivo područje za posmatranje ptica. U Sremu, na obali Dunava, smestilo se malo naselje Slankamen koje je ime dobilo po izvoru slane lekovite vode. Dve staze Starog Slankamena pružaju fascinantan pogled na Dunav. Na krajnjem istoku Banata je Gudurički vrh, najviši vrh Vojvodine, sa kog se pruža predivan pogled.
Nacionalni park Fruška gora, uzdignut nad Dunavom, spaja blagorodni mir prirode i povučenog manastirskog života s plodnošću i slašću vinogorja i voćnjaka. Šume su ispresecane mekim stazama koje izlaze na neočekivane vidikovce. Od razgranate mreže fruškogorskih staza izdvojene su Stražilovo – manastir Grgeteg, staza koja povezuje manastire Staro i Novo Hopovo, kao i staze Banje Vrdnik. U neposrednoj blizini izolovanog mira Nacionalnog parka cvetaju žive gradske sredine – Novi Sad, Sremski Karlovci i Sremska Mitrovica.

Valjevske planine i Rajac

Zatalasan i šumovit, valjevski kraj prošaran je šljivicima i malinjacima. Kao kičma, kroz njega krivuda bistra planinska reka Gradac. Među brdima u okolini Valjeva smestili su se manastiri Pustinja, Ćelije, Lelić. Preporučene su staze koje vode kroz klisuru reke Gradac, potom i staze koja vode do vrhova Divčibara. Rajac je planina nadomak Ljiga i Gornjeg Milanovca. Poznat je po prostranim livadama, poput zelenog mora i po Kosidbi na Rajcu, međunarodnom takmičenju kosaca. U okolini Rajca zanimljivo je posetiti Takovo i Topolu, istorijska mesta koja pripovedaju o dinastijama Karađorđević i Obrenović, Banju Vrujci, kao i manastire Vraćevšnicu i Bogovađu. Od obeleženih staza preporučene su rute Suvobor – Divčibare, Rajac – Planinarski dom i Takovo – Planinarski dom.

Tara i Mokra gora

Nacionalni park Tara nudi mnoštvo mogućnosti za odmor u pokretu. Na planini raste preko hiljadu različitih biljnih vrsta, među njima i zaštićena endemska vrsta – Pančićeva omorika. Kad se prošetate veličanstvenim šumama i obiđete planinske vidikovce, čiji će vam se zadivljujući pogledi urezati u sećanje, možete se spustiti do lepotice Drine ili do jezera Perućac. Tara je premrežena planinarskim i mountbiking stazama. Preporučuju se rute Kaluđerske bare – Zborište – manastir Rača, staza koja vodi ka jednom od najlepših vrhova Tare – Zborištu, a tu su su druge rute koje vode do Predovog krsta – srca Nacionalnog parka, atraktivnog vidikovca Banjska stena i mnogih drugih skrivenih kutaka. Na Taru je „naslonjena” Mokra Gora, poznata po muzejskoj železnici „Šarganskoj osmici”, kao i „Drvengradu”, turističkom naselju slavnog filmskog reditelja Emira Kusturice. Preporučena staza otkriće vam prevoj Šargana u potpuno novom svetlu. Bićete očarani nestvarnim krajolikom i vidikovcima.

Zlatibor i Uvac

Prostrani proplanci blago zatalasane zlatiborske visoravni naprosto pozivaju na šetnje. Na ovom mestu susreću se morski i planinski vazduh, te je čitav Zlatibor ujedno i vazdušna banja. Tradicionalne kuće ovog kraja su brvnare, a najlepši primerci starih zlatiborskih kuća i ekonomskih objekata, premeštene su u jedinstveni Muzej na otvorenom „Staro selo” u Sirogojnu. Posebno su preporučene četiri zlatiborske rute koje se zovu: „Spomenik”, staza „Čigota”, „Mali Semegnjevski krug”, kao i gotovo pedeset kilometara duga trasa koja povezuje Zlatibor i Taru.
Planinska reka Uvac teče od Zlatara do Zlatibora, prvo kroz niz spektakularnih meandara, a zatim formira i nekoliko jezera. Ako volite uzbuđenja, s visina se možete spustiti u tajnovito podzemlje i posetiti i Ušačku i Ledenu pećinu ili posmatrati let beloglavih supova. Od staza, izdvojene je najatraktivnija ruta koja vodi do vidikovca „Molitva”. Osim čudesno izuvijanih meandara Uvca, atraktivni su i slapovi Sopotnice, brzaci Lima, kanjon Mileševke… Obližnja planina Zlatar nalazi se na mestu susreta mediteranskih i planinskih vazdušnih struja i ima rekordan broj sunčanih dana u godini.

Ovčar-kablar i Dragačevo

Među planinama Ovčar i Kablar, Zapadna Morava je usekla spektakularnu klisuru. U ovom planinskom kraju „skriveno” je čak devet manastira. Manastiri Ovčarsko-kablarske klisure dugi niz vekova u skladnoj su zajednici s krajolikom i predstavljaju mesta hodočašća. Pešačke i biciklističke staze do vrhova Ovčara i Kablara, pa sve do planine Jelice, prolaze kroz guste šume ali i kroz polja i voćnjaka. Preporučeno je čak pet ruta: ona koja vodi do vidikovca na vrhu Kablara odakle se pruža nezaboravan pogled na meandre Zapadne Morave, potom uspon na planine Ovčar i Jelicu i nekoliko “raznobojnih” ruta koji vode kroz predele planine Jelice.

Kopaonik

Tokom čitave godine Nacionalni park Kopaonik nudi širok spektar sadržaja. Leti se ovde možete baviti jahanjem, paraglajdingom, streličarstvom, videti brzake i kanjon reke Samokovke ili vodopad Jelovarnik, brati lekovito bilje i šumske borovnice… Zimi, Kopaonik postaje najposećeniji ski centar Srbije. Duge pešačke staze, preko livada i šuma, vode do mesta neobičnih naziva: Nebeske stolice, Oštro koplje, Suvo rudište, Debela glava. Preporučene tri kopaoničke staze nose ime Borje – postoje njena crvena, narandžasta i zelena varijanta. Ako budete prolazili ovim stazama svo vreme ćete imati prekrasan pogled na vrhove Kopaonika. Ne treba propustiti ni okrepljenje na termalnim izvorima obližnje Jošaničke banje, kao ni posetu srednjovekovnom manastiru Studenica, pod zaštitom Uneska.

Radan planina

Na planini Radan priroda je stvorila niz pojava pred kojima ostajemo začuđeni: impozantan broj termalnih lekovitih izvora i jedinstvene oblike reljefa. Ovde se nalazi Đavolja varoš: u strmom useku posetioce dočekuju dve stotine i dva visoka zemljana stuba koji nalikuju na ljude koji nose „kape“. Nastali su milenijumskim procesom erozije. Iz dubina Radana izviru lekovite vode, pa su na ovim izvorima podignute Prolom banjaLukovska banja – s bezmalo 40 termalnih izvora – i Sijarinska banja u kojoj voda na površinu izlazi u visokom gejziru. U Prolom banji u ponudi su četiri rute: staza „Panorama“, staza „Radanskih voda“, staza „Tradicija i zanati” i staza „Legende“. Ne treba propustiti posetu Caričinom gradu – arhitektonskom poduhvatu vizantijskog cara Justinijana I, kao ni posetu lokalitetu Pločnik – najvećem metalurškom centru neolitske vinčanske kulture.

Planinske lepotice istoka i juga

RtanjSuva i Stara planina uzdižu se nad istočnom i južnom Srbijom. Prirodna raznolikost Suve i Stare planine pravi je dragulji, a ove oblasti prepoznate su i kao međunarodno značajne za zaštitu ptica, insekata i bilja. I čist vazduh i čista voda spadaju u dragocenosti ovog kraja. Moguće je uživati u modernom ski-centru Stara planina ili se prepustiti blagotvornom dejstvu vode i vazduha u Sokobanji i Niškoj banji. Gradski centri – Niš, Knjaževac, Pirot, Sokobanja – nude niz mogućnost za upoznavanje s kulturnom baštinom regije: antički lokalitet Mediana u Nišu i Felix Romuliane kraj Zaječara koja je upisana na listu Uneska, tek su deo vrednog nasleđa ovog kraja. Od ruta, preporučena je staza koja vodi do Midžora – najvišeg vrha Srbije. Izdvojene je i staza koja vodi do vrha Rtnja – mistične planine oblika piramide, kao staza na Suvoj planini koja se, po najvišem vrhu, zove “Uspon na Trem”.

Priređeno na osnovu teksta Milje i Ivana Vukovića
Foto: Turistička organizacija Srbije