Kulturne rute Srbije

Rimska imperija, jedna od najvećih u istoriji, koja se u svom zenitu prostirala na tri kontinenta, doživela je svojevrsan procvat na Balkanu između drugog i četvrtog veka naše ere. U tom razdoblju, na tlu današnje Srbije rodilo se čak šesnaest rimskih careva! Ovi odabranci sudbine, rođeni u vojničkim čizmama i srasli sa seldom”, ostavili su za sobom gradove,  vojna utvrđenja, raskošne palate…

Podatak da od ukupnog broja careva koji su vladali Rimskim carstvom petina potiče sa prostora Srbije dovoljan je da izazove pažnju. Kada se tome doda činjenica da su oni rođeni u gradovima koji su u to vreme bili metropole, da su preduzimali graditeljske poduhvate koji i danas imaju svetsku vrednost, sve to zajedno  dovoljno je intirgantan povod da se pođe u istraživanje jedne od najuzbudljivijih kulturnih ruta – „Putevima rimskih imepratora”.
Na prostoru Srbije rođeni su: Trajan Decije, Klaudije Drugi Gotski, Aurelijan, Prob, Maksimijan Herkulije, Konstancije Hlor, Galerije, Maksimin Daja, Flavije Sever, Konstantin Veliki, Licinije, Konstancije Drugi, Vetranion, Jovijan, Gracijan i Konstancije Treći. Naš poznati arheolog, akademik Dragoslav Srejovic, prvi je zapazio ovu izuzetnu i neponovljivu pojavu. Na otvaranju izložbe „Rimski carski gradovi u Srbiji” 1993. godine, rekao je da su „samo tada imperatori sa ovog tla upravljali svetom, tada i nikada više u istoriji evropske civilizacije”.

Mnogoljudna majka gradova

U današnjoj Sremskoj Mitrovici – rimskom Sirmiumu koji je bio jedna od četiri prestonice carstva,  rođeno je najviše rimskih careva. U gradu možete da obiđete prekrasno zdanje nekadašnje carske palate čiji su podovi ukrašeni mozaicima. Za jednog od imperatora rođenog u ovom gradu, Markusa Aurelijusa Probusa, vezan je i početak uzgajanja vinove loze i proizvodnje vina, pa vam preporučujemo da u gradskim vinarijama probate vina koje su nazvana po rimskim carevima sa tla Srbije. U muzeju Srema izloženo je više izuzetnih arheoloških nalaza: neprocenjivo vredna zbirka zlatnog novca, 85 oltara sa natpisima posvećenim Jupiteru, nadgrobna ara Tita Kominija Severa, 12 ploča sa kultom Dunavskog konjanika… Hrišcanska bazilika se može razgledati u samom centru grada. Posebnu atrakciju u muzeju čini nedavno pronađena zbirka od 50 porfirnih predmeta, među kojima su i figure careva i sveštenika.

Balkanski Pompeji

Arheoloski park Viminacium kod Kostolaca nudi pregršt atrakcija i moderan način inerpretacije: mauzolej u kojem je najverovatnije sahranjen rimski imperator Hostilijan, glavnu kapiju legijskog logora, zanatski centar sa pećima za proizvodnju keramike i opeke, paleohrisćanke memorije, terme, kao i moderni Domus Scientiarvm. U okviru kompleksa se može videti mamut park, kao i rekonstruisan amfiteatar od drveta. Savremeno koncipiran Domus aureus doprinosi nezaboravnom doživljaju ovog mesta.  Nakon obilaska lokaliteta, kako biste dobili potpuniju sliku, preporučujemo posetu muzeju u Požarevcu, gde se čuvaju predmeti od zlata, glava imperatora Karina, bronzana skulptura dečaka sa lampom, numizmatička zbirka, ostave srebrnog nakita… Zbirka požarevačkog muzeja spada među najbogatije na „Putu rimskih imperatora“.

Imperator Trajan planine je isklesao

Od Požarevca se putem kraj Dunava stiže do znamenite Trajanove table, jedinstvenog spomenika, koji svedoči o velikom graditeljskom poduhvatu imperatora Trajana – jednog od najmoćnijih vladara koji je izgradio put kroz besputnu i nepristupačnu Đerdapsku klisuru. Reljefno polje table, sa natpisom uklesano je u vertikalnu, glatku stenu. Do nje se može prići samo sa reke, pa preporučuujmo jedno od plovidbi iz obližnjih mesta ‒ Kladova, Tekije ili Donjeg Milanovca. Tokom putovanja desnom obalom Dunava prema Negotinu svakako treba videti i dva vojna utvrđenja ‒ Dijanu i Pontes, kao i ostatake legendarnog Trajanovog mosta, koji slikovito govore o pažnji koju su Rimljani posvećivali ovom delu svoje granice prema vazda nemirnim i ratobornim susedima Dačanima.

Baština sveta – Palata Feliks Romulijana

Sledeće odredište na našem putu je grandiozni graditeljski poduhvat imperatora Galerija, njegovo testamentarno zaveštanje ‒ Felix Romuliana, za sada jedini naš arheoloski lokalitet koji je upisan na listu Uneska. Moćni zidovi dva odbrambena bedema, kriju tajnu nedosanjanog detinjeg sna budućeg imperatora koji je u blizini svoje palate napasao stoku. Podni mozaici, ostaci dva hrama,  lapidarijum u jednoj od kula, kao i najsavremenija prezentacija u hologramima i 3D tehnici očekuju posetioce. Nedaleko od palate, na brdu Magura, nalazi se jedinstvena evropska i svetska atrakcija ‒ sakralno-memorijalni kompleks, mesto sa kojeg je na nebo otišao imperator Galerije sa svojom majkom Romulom. Tu se mogu videti ostaci jedina dva naučno verifikovana mauzoleja u Srbiji i na Balkanu, kao i dva džinovska tumula. Najlepši mozaici palate i originalne skulpture čuvaju se u Narodnom muzeju Zaječar: porfirna glava imperatora Galerija, Jupiter i Herkul, pilastar sa predstavom druge tetrarhije, kao i delovi prelepih podnih mozaika.

Raskošno predgrađe Mediana

Naisus, današnji Niš, rodno mesto jednog od najvećih i najomiljenijih rimskih imperatora ‒ Konstantina Velikog, još pod zemljom krije tajnu na kojem mestu se nalazi rezidencijalni kompleks donosioca poznatog Milanskog edikta. Kompleks Mediana, koji je nedavno pokriven zaštitnom konstrukcijom, pruža vam mogućnost da uživate šetajući prostorom ukrašenim originalnim podnim mozaicima. Pored vile sa peristilom, tu su još i terme, žitnica i ceo sistem vodosnabdevanja sa akvaduktom. U arheološkoj zbirci niškog muzeja, koju svakako treba videti, izdvajaju se porifne figure Higije i Asklepija, unikatna bronzana ograda, srebrni tanjir imperatora Licinija, portret diarha od egipatskog porfira i bronzani portret carice Teodore, supruge Konstantina Velikog. U zbirci se nalazi i kopija Konstantinove bronzane glave, čiji se original čuva u Narodnom muzeju u Beogradu. Vredno je posetiti Nišku tvrđavu, kao i kompleks hrisćanskih grobnica, koji se nalazi u krugu fabrike „Beneton“.

Svetska izložba arihtekture

Iustiniana Prima, poznatija kao Caričin Grad, nalazi se nedaleko od Lebana, dok se većina nalaza sa ovog značajnog lokaliteta, koji je predložen za upis na listu Uneska, čuva u leskovačkom  Narodnom muzeju. Iako pripada vizantijskoj kulturi, uključena je u maršrutu kao jedinstvena gradska celina. Grad, odnosno njegovo jezgro organizovano je u tri celine, Akropolj, Donji i Gornji grad, sa podgrađem. Ulice popločane krečnjačkim pločama, velika katedralna crkva sa tri apside, atrijumom i krstionicom, koja spada u red najmonumentalnijih spomenika vizantijske arhitekture na Balkanu. Najveći broj bazilika koji je otkriven na jednom mestu nalazi se upravo u Caričinom gradu. Skupoceni mozaički podovi, ostaci crkvene i svetovne arhitekture i bogata dekorativna plastika stavljaju ovaj lokalitet u sam vrh graditeljskog umeća prve polovine šestog veka.

Bora Dimitrijević